Centar za održivi razvoj o zagadjenju zraka u BiH

sepi
(Foto: Svietlieisha Olena/shutterstock.com)

Najnovnije informacije koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da je BiH po svim parametrima najzagađenija zemlja u Evropi, a teritorija Balkana i Istočne Evrope prednjače u odnosu na ostale zemlje.

Izvršni direktor Centra za održivi razvoj Edin Mujačić kaže za eKapiju da se izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije odnosio na zagađenje vazduha u urbanim područjima i to tzv. lebdećim česticama promjera manjim (PM) od 2,5 mikrona, kao i uticaju te vrste zagađenja na preranu smrtnost osoba u zemljama koje su analizirane. Po oba ova parametra, kako kaže, BiH je zauzela posljednje mjesto u Evropi.

- Lebdeće čestice su uzete kao parametar, jer se smatraju veoma opasnim po zdravlje ljudi. One su toliko sićušne da se mogu uvući duboko u pluća, ali i ući u krvotok. Izloženost tim česticama doprinosi razvoju astme, raka pluća, kardiovaskularnih bolesti, problema kod trudnoće, te drugih bolesti kod ljudi.

Procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da u BiH svake godine umre oko 230 osoba na svakih 100.000 stanovnika od prekomjerne zagađenosti vazduha lebdećim česticama. Ako uzmemo u obzir da u BiH živi oko 3,5 miliona stanovnika, od posljedica pretjerane zagađenosti vazduha godišnje umre oko 8.000 ljudi. Sa takvom statistikom, BiH je nažalost druga u svijetu, iza Sjeverne Koreje.

- Prema navedenom Izvještaju prosječni godišnji nivo PM 2,5 u urbanim područjima BiH u 2014. je iznosio 55 mikrograma po metru kubnom. Dozvoljena granična vrijednost u EU više je nego duplo manja. Mi se trenutno ne možemo porediti sa evropskim zemljama, već smo po nivou zagađenosti zraka u urbanim sredinama, nažalost, bliži Kini koja ima godišnji prosjek od 59,5 mikrograma po metru kubnom - ističe Mujačić.

Iako u BIH ne postoje ozbiljna sveobuhvatna istraživanja o ovom problemu, po mišljenju stručnjaka, nema dvojbe da su najveći uzročnici zagađenja drumski saobraćaj, termoelektrane, te individualna ložišta.

sepi
(Foto: Kichigin/shutterstock.com)

- Mnogi naši gradovi, poput Sarajeva i Tuzle se još i nalaze u kotlinama, što dovodi do dužeg zadržavanja i veće koncentracije tih polutanata. Uništavanjem drveća u gradovima, te lošim urbanističkim rješenjima koja novom gradnjom onemogućavaju cirkulaciju zraka se još dodatno otežava ionako teška situacija - kaže naš sagovornik.

Vlast mora da uvede mjere

Mujačić smatra da bi najvažniji korak za smanjenje zagađenosti u BiH bio odlučnost vlasti da se ovaj problem riješi, te da se, u skladu s tim definišu kratkoročne i dugoročne mjere.

- Iskustva zemalja koje su uspješno riješile ovaj problem pokazuju da se mora ići paralelno sa mjerama stimulacije i destimulacije. To znači da treba stimulisati građane, lokalne vlasti i industriju za prelazak na čiste tehnologije, zatim da koriste energenate koji ne zagađuju, kao i da unaprijede energetsku efikasnost objekata. Takođe, neophodno je više koristiti javni saobraćaj, kao i vozila koja manje zagađuju. Paralelno sa tim moraju se uvesti mjere destimulacije i zabrane za zagađivače, i to prvenstveno u oblastima energetike i saobraćaja.

Da bi sprovođenje ovih mjera bilo moguće, potrebno je edukovati i podići svijest samih građana, kaže Mujačić.

Saobraćajna rješenja za manje zagađenje

Studenti master studija na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, sa profesorom Osmanom Lindovom, još krajem 2015. godine predložili su konkretna i podobnija rješenja za smanjenje zagađenja Sarajeva.

Kako su naveli, prije bilo kojeg saobraćajnog rješenja u cilju smanjenje zagađenja vazduha, potrebno je donijeti osnovnu mjeru - zabraniti u cjelosti ložišta na ugalj i druge ekološki nečiste materije.

sepi
Sarajevo (Foto: Ajan Alen/shutterstock.com)

Nakon toga, u segmentu saobraćaja, uraditi dodatne sljedeće mjere:

  • uvesti eliminatoran eko test za motorna vozila, barem u zimskom periodu
  • podići "prag" za uvoz polovnih motornih vozila
  • postaviti limit uvoza Euro 4/5 normu
  • zabraniti ulazak teretnih vozila u gradsku zonu
  • osigurati da motorna vozila javnog gradskog prijevoza budu isključivo sa motorima progonjenih ekološki čistim gorivom (LPG, CNG)
  • povećati cijene registracije i osiguranja motornih vozila linearno prema starosti vozila, odnosno Euro normama
  • ubrzati realizaciju planiranih longitudinalnih cestovnih pravaca na području grada
  • izgradnja kružnih raskrsnica na svim područjima grada
  • uspostaviti adaptivni sistem regulacije saobraćaja na svim raskrsnicama u gradu
  • uspostaviti i promovisati alternativne vidove prevoza/kretanja (pješačke i biciklističke staze), i obezbijediti iste površine za njihova kretanja, na cijelom području grada.

Navedene pojedine osnovne i dodatne mjere, kako su istakli, ništa ne "koštaju" građane, a mogu doprinijeti znatno manjem broju oboljelih od karcinoma i drugih bolesti kojima doprinosi zagađenje vazduha.

A kada postaje alarmantno...

Sarajevski kanton već nekoliko godina unazad priča o uvođenju mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti vazduha, pa je s tim u vezi Vlada KS u decembru 2016. donijela novi plan ovih mjera.

Izvršni direktor centra za održivi razvoj Edin Mujačić ističe da moramo razlikovati dvije vrste mjera. Prve su mjere na sprečavanju zagađenja i po tom pitanju se skoro ništa ne radi.

- Druge mjere su vezane za situacije kada već dođe do visoke zagađenosti zraka, pa se onda sprovode interventne mjere. I tu su vlasti u KS odlučile da podignu ljestvicu za uzbunu i dozvole 3 do 4 puta višu koncentraciju nego što je to slučaj u normalnim evropskim gradovima prije nego što se proglase izvanredne mjere. A i same planirane mjere su nedovoljne i više služe da se pokaže kao da se nešto radi - dodaje Mujačić.

Zbog toga možemo, kaže naš sagovornik, već sada tvrditi da će i ove jeseni i zime biti visoke koncentracije lebdećih čestica u Sarajevu, a koliko će one iznositi i koliko dana će to trajati ne ovisi o mjerama Vlade KS, već od hidrometeoroloških uslova koji će vladati u tom periodu.

Slobodan Šubara
Preuzeto sa eKapija

Dizajn: elt.design2012@gmail.com
Sva prava zadržana